Uporaba glistala

Budući da je koncentracija hranjivih tvari u glistalu puno veća od optimalne, ovo gnojivo kao čisti supstrat nije pogodno za uzgoj biljaka.

Mora se miješati s drugim dodacima, najčešče sa zemljom, tresetom ili pijeskom. Najbolji su rezultati dobiveni kada je odnos zemlje i glistala 10:1.

Prema istraživanjima u ratarstvu, količina glistala od oko 2000 kg/ha u potpunosti može zamijeniti gnojenje mineralnim gnojivima.

Veće mogučnosti i opravdanost ulaganja postoje pri uzgoju povrća i cvijeća, kako na otvorenom tako, tako i u plastenicima i staklenicima.

U proizvodnji rasada treba razbacati 300 g humusa na 1 m te promješati (ugrabljati), zatim posijati sjeme i to sve obilno zaliti.

Kada biljke stasaju za presađivanje, u iskopane jamice sipati 50-100g humusa. Da pri presađivanju voćki ili ukrasnog drveća nebi nastao šok, na dno jamice stavlja se 100-300g humusa, a žile sadnice namoće u pripravljenu kašu (dio humusa i vode).

Primjena humusa glista pri sadnji cjepova vinove loze bio je predmet ozbiljnog znanstvenog istraživanja.

Ostvareni su vidno bolji rezultati u odnosu na primjenu ostalih gnojiva. Loza je posađena uporabom svega 500 g glistala po sadnom mjestu, neposredno uz korijen.

Postignut je vrlo veliki postotak prijema cjepova. Izražen je i izvanredan vegetativni potencijal cjepova.

To se vidi u dosad nezabilježenom rastu mladica i posebno zelenoj boji listova, koja se bitno razlikuje od boje listova na parcelama na kojima je korišten stajnjak.

Dvogodišnji rezultati pokazuju da je prosječno povečanje prinosa u odnosu na kontrolnu varijantu iznosilo 162%.

Izuzetno osjetljive biljke presađuju se tako da se 10-20 dana prije presađivanja zaliju otopinom 250g humusa i 5 litara vode po 1m.

Daljnji postupak je isti kao kod sadnje rasada. Kod ratarskih biljaka ( kukuruz, pšenica itd.) razbacuje se humus neposredno prije sjetve, za vrijeme ili neposredno nakon sjetve.

Za ubrzavanje sazrijevanja i povećanje prinosa povrtlarskih kultura, naročito kod rajčice (paradajza), i drugih biljaka čiji se plodovi beru, u više se navrata dodaje humus.

Umjetne livade i travnjaci postižu najbolje rezultate i izgled ako se 60-90 g humusa razbaca na 1m jednom ili više puta godišnje, odnosno poslije svakog košenja.

Efikasnost se povećava ako se humus razbaca prije kiše. Za ukrasne biljke u cvjetnim posudama najbolje je napraviti mješavinu zemlje i humusa. Zemlji se dodaje 10-20% humusa.

Već presađene biljke treba zalijevati otopinom vode i humusa svakih 20-25 dana.

Lončanice se mogu prihranjivati kroz cijelu godinu dodavanjem do 5% volumena posude (1-2 jušne žlice za lončić promjera 12 cm ili odgovarajuća količina za veće posude). U posudi ukloniti jedan sloj zemlje da se vidi korijen, zatim ravnomjerno nasuti glistal, prekriti zemljom i zalijevati prema potrebi.

Kod presađivanja se na litru treseta "zemlje za cviječe" dodaje do 0,1 litre humusa. Za uzgoj presadnica cvijeća i povrća ne treba dodavati više od 1-2 žlice humusa na 1 litru pjeskovito-tresetne smjese.

Prilikom presađivanja presadnica stavlja se u svaku jamicu 0,5 dl humusa, neposredno uz korijen.

Ovaj humus kalifornijskih glista proizveden je u strogo kontroliranim proizvodnim ekološkim uvjetima iz kvalitetnog stajskog gnojiva radom glista, pri čemu se kontroliraju korisni mineralni sastojci, a organska tvar prelazi u, za biljke, najpogodniji oblik.

Pri tome nastaju štetne bakterije i gljivice, a iznimno se umnože humusni mikroorganizmi koji čine najvredniji dio humusa.

Zbog toga se humus ne smije nikad osušiti prije i tijekom uporabe - suhi humus gubi veliki dio hranidbene vrijednosti.

Litra glistala vrijedi kao 7-10 litara stajskog gnoja.

Upotrebom kvalitetnog humusa kalifornijskih glista postiže se bolji rast i otpornost biljaka na gljivične i bakterijske bolesti, povečava broj cvjetova i plodova, kao i njihova kvaliteta.

Smanjuje se potreba za prskanjem. Biljke lakše podnose presađivanje, sušu, vlagu i mraz, te postižu ljepši izgled. Zato ga i mi koristimo kao gnojivo kod izrade supstrata što preporučamo i vama.